Prijedlog izmjene modela financiranja dječjih vrtića u Hrvatskoj
Prijedlog smo 18. ožujka 2025. uputili Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladit te Ministarstvu demografije i useljeništva
Udruga SIDRO provela je višemjesečno istraživanje o troškovima dječjih vrtića. U suradnji s brojnim jedinicama lokalne samouprave, utvrđena su proračunska opterećenja za financiranje vrtića koja u pojedinim JLS iznose čak do 62% ukupnog proračuna. Izrađen je Prijedlog izmjene modela financiranja dječjih vrtića u Hrvatskoj s pripadajućom analizom i projekcijama.
Što smo radili?
U suradnji sa 66 gradova i općina, koje su podržale Prijedlog, prikupili smo i analizirali podatke, učinili projekcije i izračunali koliko država odvaja za svako dijete, kakvi su ukupni troškovi vrtića, i što je potrebno da se osiguraju dostatna sredstva za kvalitetu i održivost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Prijedlog smo 18. ožujka 2025. dostavili na adrese Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva demografije i useljeništva.
Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u članku 50.a otvara prostor za financiranje vrtića iz državnog proračuna, no Uredba Vlade RH kojom su propisani kriteriji za dodjelu sredstava za fiskalnu održivost, nepravedna je, diskriminirajuća i produbljuje obrazovne nejednakosti, a sredstva nedostatna.
Što je potrebno?
Nužno je izmjeniti Uredbu o kriterijima za dodjelu sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, ukinuti kriterij indeksa razvijenosti i osigurati jednaka ulaganja u rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
Nužno je sredstva za plaće zaposlenih u dječjim vrtićima, koje čine prosječno 71% ukupnih troškova vrtića, osigurati u državnom proračunu, i umjesto nepravednih iznosa kojima država jasno pokazuje da joj dijete u nekom dijelu Hrvatske vrijedi 8 puta manje nego u nekom drugom dijelu, tražimo jednakost i pravičnost za svako dijete.
Unatoč povećanim ulaganjima u smještajne kapacitete vrtića i izdvajanju namijenjenom fiskalnoj održivosti, financijska sredstva koja se dodjeljuju iz državnog proračuna nisu dostatna za osiguranje kvalitetnog i održivog sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Istovremeno, brojne jedinice lokalne samouprave su preopterećene financiranjem ove prve stepenice formalnog obrazovanja, što dovodi do neprovedbe propisa i velikih regionalnih nejednakosti u dostupnosti i kvaliteti vrtićkih usluga.
Ključni problemi su izražen nedostatak odgojitelja i stručnih suradnika, neprovedba članka 51. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji propisuje zakonite plaće, neprovedba odredbi Državnog pedagoškog standarda i veliko prekoračenje propisanog broja djece u skupinama, što sve dovodi do teških uvjeta rada, nekvalitetnih uvjeta boravka djece, nemogućnosti provedbe odgojno obrazovnog rada, nezadovoljstva i velikog odljeva stručnjaka, zapošljavanja nestručnih zamjena koje nemaju pedagoško obrazovanje, zbog čega se sustav prve stepenice formalnog odgoja i obrazovanja sve više urušava.
Izmjenom modela financiranja na način da država preuzme financiranje plaća zaposlenih u vrtićima osigurala bi se financijska održivost sustava, povećala kvaliteta odgojno obrazovnog rada i osiguralo poštivanje zakonskih propisa.
Zaustavila bi se diskriminacija djece prema mjestu rođenja i stanovanja, smanjile obrazovne nejednakosti i regionalne razlike. JLS bi se rasteretile prevelikog financijskog opterećenja, što bi omogućilo njihova dodatna ulaganja u dostupnost i kvalitetu vrtićkih usluga.
Ova izmjena je ključna za budućnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, koji je nužno promatrati prije svega kao važnu obrazovnu komponentu, ali i kao dio strategije demografske revitalizacije, te korak ka ispunjavanju Barcelonskih sporazuma i važno približavanje prosjeku ostalih država članica Europske unije kad je riječ o uključivanju djece u sustav obrazovanja.
Uređenost prve stepenice formalnog odgoja i obrazovanja pretpostavka je za ostvarenje izmjena i u osnovnoškolskom sustavu, koje će Republika Hrvatska morati učiniti obzirom na činjenicu da smo jedna od rijetkih zemalja članica Unije koja još uvijek ima osmogodišnje osnovno obrazovanje.
Stoga ovaj prijedlog valja shvatiti kao priliku da se iz pozicije resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih učine značajni pomaci ka većoj uključenosti djece u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, boljim uvjetima i kvaliteti odgojno obrazovnog procesa, dok iz pozicije Ministarstva demografije i useljeništva pred nama nedvojbeno stoji prilika pridonijeti demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske i jačanju pronatalitetnih politika.
U sadašnjem modelu država je za fiskalnu održivost vrtića u pedagoškoj godini 2023./2024. izdvojila 148.926.597,00 eura (17,65% ukupnog troška vrtića), dok u 2024./2025. izdvaja 168.925.502,00 eura (16,77% ukupnog troška). U konkretnome, država dijete u primjerice Rijeci financijski podržava s 258 eura godišnje, u Rovinju je to 217 eura godišnje, u Supetru na Braču oko 300 eura godišnje, dok za dijete u recimo Vojniću godišnje odvaja 1.816 eura, Ivankovu nešto manje od 1.900 eura godišnje, ili u Bjelovaru godišnje gotovo 1.500 eura.
Dodijeljena sredstva , osim što produbljuju nejednakosti, nisu dostatna da bi se učinilo sve što je njima Vlada Republike Hrvatske planirala da će se učiniti – dostupnost (dodatni kapaciteti), održivost (plaće i materijalni rashodi), priuštivost (naplata usluga od roditelja).
Prema projekcijama, za bruto iznos plaća odgojitelja nužno je osigurati sredstva u visini od 357.745.225,80 eura. Plaće stručnih suradnika godišnje iznose dodatno 27.552.253,80 eura, a plaće tehničkog i administrativnog osoblja još 118.414.800,00 eura. Svjesni kako je riječ o značajnim sredstvima, naglašavamo nužnost osiguravanja istih jer – što ima važnije od sigurnosti i kvalitete onog što država ulaže u djecu? Ostaje pitanje ima li Republika Hrvatska, njena Vlada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstvo demografije i useljeništva istinsku želju osigurati svakom djetetu jednako dostupan, jednako priuštiv, jednako siguran i jednako kvalitetan vrtić, svakom roditelju omogućiti uključivanje na tržište rada, a zaposlenima u vrtićima osigurati dostojanstvene, pravedne i zakonite uvjete rada i rješavanje egzistencijalnih pitanja.
Prijedlog je izrađen u sklopu akcije ''Vrtić – prva stepenica obrazovanja, ne politički poligon'', podržane sredstvima programa Impact4values, CERV, u iznosu od 9.990,00 eura, kojim u Hrvatskoj upravlja slovensko – hrvatski konzorcij u sastavu CNVOS, Zaklada Solidarna i Zaklada Slagalica. Izražena stajališta isključiva su odgovornost Udruge SIDRO i ne odražavaju stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
