Konferencija „Od vizije do promjene: prema 2030.“

Zadar, 26. - 28. studeni 2025.

Konferencija „Od vizije do promjene: prema 2030.“ u organizaciji Nacionalne zaklada za razvoj civilnoga društva održala se od 26. do 28. studenog 205. u Zadru. Ova međunarodna konferencija je okupila 293 sudionica iz različitih područja: OCD-a, JLS-a, obrazovnih institucija, mladih i starijih osoba te međunarodne partnere. Cilj događanja je bila budućnost civilnog društva i provedba ciljeva održivog razvoja do 2030. godine.

Konferencija se nadovezuje na događanje „Civilno društvo 2030.: Hrvatska, EU, Euro-Mediteran” održane 2019. godine, na kojem su postavljeni temelji za jačanje civilnoga društva u novom desetljeću. Stoga su na konferenciji saželi dosadašnji napredak te naveli na promišljanje koje je korake potrebno poduzeti kako bi se napredovalo u ostvarivanju UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj.

Konferenciju su otvorili upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i predstavnik Grada Zadra, Cvjetana Plavša-Matić i Marko Pavić inspirativnim govorima iz aspekta svojeg djelovanja. Predstavnik Grada Zadra je poželio dobrodošlicu u Zadar te iskazao entuzijazam što se ovako velika međunarodna konferencija odvija u Zadru. Upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva detaljnije je upoznala sudionike s radom Zaklade.

Nakon otvaranje konferencije, govorili su međunarodni gosti s ciljem poticanja vizije i djelovanja prema 2030. godini, podijelili su svoje iskustvo i djelovanje. S obzirom da su gosti došli iz različitih područja djelovanja, sudionici konferencije su imali odličnu priliku čuti različite pristupe prema istome cilju, odnosno napretku civilnog društva. Posebno bismo naglasili govor dr. Colina Habbertona iz Relatomics Foundation koja djeluje na području Južne Afrike i Novog Zelanda s ciljem generiranja pozitivnog društvenog i ekološkog utjecaja. U svojem govoru podsjetio je na najvažniji aspekt djelovanja OCD-a što je zajednica. Usprkos svim projektima, događanjima, aktivnostima i slično, ne smijemo zaboraviti zašto radimo to što radimo i za koga.

Uslijedio je  sažetak o postignućima u razdoblju od konferencije održane 2019. godine. Učinjene su usporedbe s tadašnjim stanjem u sektoru, govorili su sudionici te konferencije, o svojim predviđanjima i željama.

Predstavljena su dostignuća Centara znanja za održivi razvoj u Republici Hrvatskoj te rada Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u zadnjih nekoliko godina, čime je završen prvi dan konfrencije. 

Drugi dan konferencije otvoren je prezentacijom o Europskom revizorskom sudu, Transparentnosti EU financiranja OCD-a te budućnosti Kohezijske politike EU. Ostatak dana je prošao u radnom duhu. 

S obzirom na veliki broj sudionika i područja djelovanja, sudionici su bili podijeljeni na 4 lokacije unutar kojih su podijeljeni na tematske grupe. Prilika je to za razmijenu mišljenja, znanja i problema s kojima se susreću tijekom svog rada, ali i prilika čuti potencijalna rješenja takvih problema. 

Nakon cjelodnevnih radionica, sve skupine su izložile zaključke rada u grupama koje su vodili centri znanja. Prva tema je bila digitalizacija i okoliš čiji je zaključak da trebamo koristiti digitalne alate za potrebe širenja ideja, priča i edukacije, ali da digitalni alati ne bi smjeli upravljati nama. 

U grupi koja se bavila pitanjem demokracije u doba digitalizacije vidljivo je jačanje polarizacije, pokopavanje izbornog procesa, dezinformacije i napadi na civilno društvo. Zaključak je da je potrebno jačati otpornost demokracije, raditi na razvoju kritičkog mišljenja zbog potencijalnih manipulacija u online prostoru. Također je potrebno raditi na sigurnosti i regulaciji platformi. Istaknuta je potreba civilnog društva u smislu financijskih, kadrovskih i vremenskih reusrsa, kako bi pratili razvoj tehnologije i jačali svoje kapacitete i bili u korak s digitalnim trendovima.

Uočava se kako digitalne tehnologije predstavljaju iskorak u svakodnevnom životu osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u tom području, zbog većih mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja te platforme za povezivanje.

Govoreći o socijalnim uslugama u vremenima digitalne transformacije, potrebno je prepoznati pružanje usluga digitalnim putem, definirati koje su usluge mogu pružati digitalnim putem te za koje korisničke skupine. Nužno je povezati organizacije civilnog društva s IT sektorom kako bi se olakšao rad pružateljima socijalnih usluga.

Grupa koja se bavila pitanjem ljudskih prava i digitalizacije je istaknula područja koja traže angažman civilnog društva poput slobode izražavanja, zaštite od diskriminacije, zaštite od online nasilja, prava na privatnost, pravo pristupa uslugama i pristupa informacijama, zaštite potrošača i pitanje građanske participacije. Potrebno je pridržavati se načela koja bi stavila ljude i njihova prava u središte digitalne transformacije, podržala uključivost, povećala sigurnosti te zaštitu i tako osnažila pojedinaca.

Govoreći o kulturi i digitalizaciji uočava se da su digitalne tehnologije promijenile načine produkcije i distribucije kulturnih sadržaja, proširile mogućnosti povezivanja, mobilizacije te sudjelovanja građana u kulturi. Naglašen je terapeutski učinak kulture te kontakt uživo koji se teško može nadomjestiti u digitalnom svijetu. Spomenuti su i uspješni pothvati izrade platformi poput online arhiv Centra za dokumentiranje nezavisne kulture.

Zaključak radnih skupina je još jednom pokazao kako je nužno jačanje kapaciteta civilnog društva, kako za praćenje politika, tako i za direktan rad s korisnicima, jer je to jedini način da se civilno društvo uključi i djeluje u ovom području.

Grupa koja se bavila ulogom civilnog društva u tranziciji gradova prema održivom gospodarenju otpadom prepoznala je važnost uloge civilnog društva kao partnera gradovima u gospodarenju otpadom. 

S druge strane, uloga civilnog društva može biti detektor loše lokalne politike, izvršavati zagovarački pritisak kampanjom temeljenom na stručnim argumentima s ciljem poboljšavanja prakse zbrinjavanja otpada, poticanja reciklaže i smanjenja nastanka otpada.

Sljedeća skupina bavila se ulogom organizacija osoba s invaliditetom u održivom razvoju. Istaknuli su važnost razdvajanja zagovaračke uloge udruga osoba sa invaliditetom od direktnog pružanja usluga. Naglasili su važnost rada na osnaživanju zagovaračke komponente s ciljem uspostavljanja snažnije suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. 

U podrušju demokratizacije i prava na participaciju, radna skupina navela je izazove koji se odnose na nedostatak prilika za financiranje projekata i programa udruga u svim sektorima, administrativno opterećenje, probleme vezane uz participaciju, dijalog i suradnju s institucijama i vlasti, zbog čega se osjeti sužavanje prostora za građansko djelovanje. Rješenje ovim izazovima može biti uspostavljanje platforme autonomne od državnog djelovanja poput slovenskog CNVOS-a koja bi se bavila izborom udruga u radnim skupinama, zajedničko zastupanje za bitne teme i javne politike. 

Skupina koja radila na  pitanjima borbe protiv siromaštva istaknula je važnost uloge civilnog društva u oblikovanju javnih politika zbog terenskog rada s korisnicima. Osim financijske podrške, potrebna je podrška i bolji način raspolaganja nekretninama kroz socijalno stanovanje kao i davanje prostora za rad udrugama koji se bave ovim i sličnim skupinama.
U pitanjima izazova civilnog društva koje radi sa osobama starije životne dobi, istaknuli su usamljenost starijih osoba što je jedan od najvećih problema i uzrok mnogih drugih izazova s kojima se starije osobe bore.

Skupina koja se bavila pitanjem slobode kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, navela je probleme vezane uz ostvarivanje prava na kulturno izražavanje i skrenula pozornost na otkazivanje, odnosno zabrane određenih kulturno-umjetničkih prava kao trenutačno veliki problem. Istaknuli su važnost rada na zaštiti slobode izražavanja kao ljudskog prava. Povukli su paralele slobode kulture i umjetnosti s demokratskim zdravljem države i društva. Postoji nedostatak institucionalne podrške za rad s mladima i nemogućnost obrazovanja djelatnika udruga za zanimanje youth work koji je široko prihvaćena profesija u inozemstvu i EU.

Grupa koja je radila na pitanjima održivosti i otpornosti u lokalnim zajednicama vidi civilno društvo kao ključnog dionika za ostvarivanje prostora za komunikaciju u lokalnoj zajednici, odnosno kao komunikacijsko sredstvo za uspostavljanje prostora za suradnju i jačanje otpornosti preko kojeg se mogu čuti glasovi svih ljudi sa zajedničkim ciljem izgradnje kvalitetnijeg života. 

Skupina koja se  bavila društvenim poduzetništvom,  fokusirala se na dvije barijere s kojima se susreće u svojem radu. Održivo financiranje te nedostatak strateškog okvira i djelovanja. U svojim raspravama došli su do nekih prijedloga rješenja koja se posebno odnose na mlade. Obrazovanje u području društvenog poduzetništva u sklopu predmeta ili kolegija na svim razinama obrazovanja ili barem kao međupredmetnu tematiku. Uz to, poticanja rasprave o društvenom poduzetništvu kod mladih preko društvenih mreža i kanala na razini koja bi bila zanimljiva toj dobnoj skupini. 

Dodatan problem kojim su se bavili je burnout uzrokovan stresom u društvenim poduzećima, simptom u gotovo svim organizacijama civilnog društva. Velik je problem i manjak liderskih vještina kod menadžmenta i moderne kadrovske službe koja bi se brinula pitanjima psihološke sigurnosti i psihološkog kapitala. Unatoč mnogim raspravama o ovim problemima, potrebno je poduzeti korake sprečavanja sagorijevanja, a ne samo educirati i mentorirati. Potrebno je prepoznati i uvidjeti kada smo pred prevelikim stresom i poduzeti korake prevencije. 

Zaključci posljednje skupine su da filantropija ima veliki utjecaj na razvoj lokalnih zajednica s naglaskom na građenje povjerenja između zaklada, donatora i lokalnog stanovništva što dovodi do dugoročne održivosti zaklada. Istaknuli su važnost ulaganja u vidljivost i promociju uspješnih suradnji tijekom demokratskih kriza. Drugi dan konferencije zaključen je nakon iznošenja zaključaka rada i razmjene znanja svih skupina.

Budući da je 28. studeni Dan Mediterana, treći dan konferencije bavio se tom tematikom. Sudionici su imali priliku čuti detaljnije o neformalnoj grupi MED9, njihovim vrijednima i ciljevima te općenito o izazovima na Mediteranu kroz uvodne govore i panel raspravu te rezultate inicijative „30 dana za 30-godišnicu Euro_Mediterana.“ Konferencija je završila predstavljanjem Zadarske deklaracije „2030: Djelujmo ZA Mediteran“ i govorima strateških partnera u Programu iM:PACT inovacije za Mediteran (MED9). 

Održana je panel rasprava o izazovima na Mediteranu, koju je moderirala Ivana Dragičević, a sudjelovali su mr. sc. Marija Pejčinović Burić, bivša Glavna tajnica Vijeća Europe, Nj.E. Paolo Trichilo, Veleposlanik Republike Italije, Adriano Bisello, Eurac Research te Irena Fonda, Institut YouSea. 

Zaključno, konferencija je bila odlična prilika za razmjenu znanja i iskustva te ostvarivanje suradnje za daljnji rad civilnog društva s ciljem ostvarivanja svih aspekata vizije i koraka za ostvarivanju UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj.

Zahvaljujemo organizatoru na pozivu i prilici sudjelovati u ovom važnom događaju, kao i na podršci koju nam pruža posljednje dvije godine, a koja će se nastaviti i u 2026. godini.