Hrvatski sabor – Okrugli stol s temom ''Maloljetničko nasilje''

30. listopada 2025. godine

U Hrvatskom saboru je u četvrtak 30. listopada 2025. održan okrugli stol Kluba zastupnika SDP-a s temom: „Maloljetničko nasilje“. 

Udruga Sidro odazvala se pozivu, a predstavljali su je koordinator za roditelje, Bojan Pilipović i predsjednica udruge, Katarina Turković Gulin.

Moderatorica okruglog stola, zastupnica Marija Lugarić na samom je početku naglasila dva temeljna cilja: politički, kojem je svrha osvijestiti problem vršnjačkog nasilja koje eskalira iz godine u godinu i sve je brutalnije, ali i glasno i jasno zahtijevati nova rješenja, jer je jasno da postojeća nisu adekvatna te drugi cilj, poboljšanje postojeće zakonske regulative i uspostava jasne hijerarhije odgovornosti.
Helena Ančić, organizatorica prosvjeda „Roditelji za djecu“ upozorila je na katastrofalno stanje u pojedinim dijelovima grada Zagreba, kako nismo ni svjesni razmjera nasilja te upozorava sve političke aktere da je sustav zakazao i da su oni kao roditelji spremni izaći na ulice „zato što mlade treba štititi jedne od drugih“. 

Navela je kako poštuju odluku da se ne snižava dobna granica za kaznenu odgovornost, koja je u Hrvatskoj 14 godina, ali je pritom pozvala da djeca napadači budu odstranjeni, odnosno suspendirani kako bi se žrtve psihički oporavile, ali i da se pooštre kazne za roditelje koji se ponašaju inertno - prvo da se novčano kazne ako se nasilje ponovi, a onda i kazne zatvorom.
Tatjana Holjevac iz Ureda pravobraniteljice za djecu, u uvodu je istaknula kako je nasilje u porastu, čak 44% više prijava nego prethodne godine, što donekle može biti i pokazatelj da se društvo osnažilo prepoznati i reagirati na nasilje. Predložila je tri ključna rješenja za ovaj problem – podizanje svijesti, prevenciju i međuresornu suradnju s jasno definiranim postupcima i mjerljivim rezultatima. Holjevac je predložila mjere koje imaju za cilj osnaživanje sustava za sprječavanje i suzbijanje nasilja, od žurnog usvajanja Akcijskog plana, formiranja stručnih timova u školama, uspostavljanja kvalitetnijeg sustava edukacije javnih službenika u prepoznavanju i prevenciji nasilja pa do razvijanja jedinstvenog sustava evidentiranja i praćenja nasilja u svim relevantnim sustavima. Istovremeno, upozorila je na nedostatak svijesti o dječjim pravima, o tome kako primjereno postupati s djecom, kako razgovarati o nasilju i kako ih potaknuti da nasilje prijavljuju.

Tanja Sokolić, saborska zastupnica SDP-a i članica Odbora za obitelj, mlade i sport, u svom je izlaganju naglasila kako su posljednji slučajevi nasilja među djecom i mladima pokazali da sustav reagira presporo i neusklađeno, bez jasnih procedura i odgovornosti. Navela je kako su pripremili prijedlog izmjena paketa zakona koji pokrivaju ovu problematiku - prekršajni, kazneni, o odgoju i obrazovanju, sudovima za mladež, izvršenju mjera prema maloljetnicima, policiji i o policijskom postupanju.
Predsjednica udruge Sidro, Katarina Turković Gulin, vodeći se praćenjem prakse u predškolskim ustanovama na razini cijele Hrvatske, istaknula je kako se prije samo 3 do 5 godina neželjena ponašanja među vršnjacima i vršnjačko nasilje događalo povremeno kao izuzetak koji bi iznenadio cijeli sustav, no unatrag šest mjeseci značajno je u porastu. S jedne strane, to dovodi do prilagodbe i smanjene osjetljivosti odraslih, lošeg primjera među najmlađima, a nemamo alate suprotstaviti se tome. Točnije, alati postoje, no oni koji su ovlašteni koristiti ih, nemaju hrabrosti izložiti se pred javnošću, pred svojim poslodavcima (osnivačima vrtića) i sve vodi ka nerješavanju ozbiljnih problema. Jedan od problema svakako je i nejasna uloga roditelja u odgojno obrazovnom procesu. Roditelji su partneri u odgoju i obrazovanju svoje djece, no nikako ne bi smjelo dolaziti do toga da uključenost u odgoj i obrazovanje djeteta, roditelj percipira ravnopravnim statusom u odgojno obrazovnim procesima vrtića i škole. 

Jasnije, potrebno je vratiti ugled i uvažavanje odgojno obrazovnim radnicima, razjasniti granice partnerstva, osnažiti suradnju iz obiju vrijednih pozicija, one roditeljske i ona odgojno obrazovne. Roditelj ne može kreirati odgojno obrazovni rad, a ta zamjena uloga nam se danas često događa. 

Zaključno, rastući problem pojave neželjenih ponašanja i nasilja u ranoj i predškolskoj, a sasvim sigurno i u kasnijoj dobi, nije nastao preko noći, nije nastao niotkuda, ali je nastao onog trenutka kad je briga za djecu, za svako pojedino dijete, prestala biti zajednička.
Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić predložio je da se izradi jedinstven zakon o djeci usmjeren na blagostanje i napredak djeteta, po uzoru na neke od skandinavskih zemalja, kako odgovornost ne bi bila podijeljena na pet različitih resora, te da se uvede sustav rane detekcije kako bi se u stvarnom vremenu pratilo izostajanje iz škole kao osnovni element daljnjeg devijantnog ponašanja na ulici i to na lokalnoj razini.

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Domagoj Kronstein ponovio je apel prema Ministarstvu obrazovanja da se u školstvo vrati socijalni rad, iako je sustav preopterećen, jer su se izgubili odlični preventivni programi, a Alen Minić iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, između ostalog, složio se kako bi se formalno-pravna legislativa trebala ubrzati.
Ana Kordej iz Ministarstva pravosuđa naglasila je kako pravosudna intervencija prema maloljetniku treba doći tek kada su sve ostale mjere bile neuspješne, a podsjetila je i kako kaznena odgovornost roditelja već postoji u domeni povrede djetetovih prava i ako se dijete odalo oblicima društveno neprihvatljivog ponašanja.

Momir Karin iz Ministarstva obrazovanja rekao je kako se puno toga što je izneseno na okruglom stolu već i radi u sustavu, uključujući preventivne programe, no da se sada treba što više raditi kako bi se to poboljšalo, a također je istaknuo kako je prije deset dana na međuresornom sastanku dogovoreno da se ide s novim akcijskim planom za djecu i mlade s obzirom na to da se nasilje događa i izvan školskih ustanova.
Veliki broj sudionika, iz raznih institucija, ustanova, organizacija, pa i raznolikost stranaka sa svih strana političkog spektra, evidentan je dokaz kako je ova tema važna, kako je nadstranačka, izvan politička i kako shvaćamo da jedino kao zajednica, kao društvo u svojoj cjelini, možemo djelovati ka suzbijanju nasilja. Nazočni su izrazili zadovoljstvo održavanjem okruglog stola na ovu temu te vrlo aktivno sudjelovali u raspravi naglašavajući svjesnost problema nasilja među mladima, kao i potrebu uvođenja nužnih mjera koje se mogu sažeti u četiri skupine: brzina djelovanja s jasno definiranom odgovornošću, zaštita žrtve s jasno definiranim rokovima, roditeljska odgovornost i konkretne sankcije za one koji ne surađuju i sprečavanje opstrukcija.

Zajednička zaključna misao - naše društvo ne smije tolerirati nasilje, jer time zapravo odustajemo od vlastite budućnosti.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram