Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, sažetak i osvrt

Izvješće Pravobraniteljice Višnje Ljubičić i njenih suradnika i ove godine analizira ravnopravnost spolova prema raznim područjima od čega ćemo izdvojiti zapošljavanje i rad, odnosno rodiljne i roditeljske potpore, roditeljsku skrb i obrazovanje.

Analiza stanja ravnopravnosti spolova u području zapošljavanja i rada u ovom Izvješću temelji se na podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), osim gdje je drukčije naznačeno.


1. Rodiljne i roditeljske potpore

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kao temeljni akt promiče odgovorno i ravnopravno roditeljstvo i uključivanje očeva u aktivno roditeljstvo, od trudnoće do ranog djetinjstva.

U 2025. godini zabilježeni su pozitivni pomaci u korištenju prava, osobito kod očeva. Značajno više očeva koristi očinski dopust, dok je korištenje roditeljskog dopusta i dalje znatno rjeđe. Rast korištenja povezuje se s izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (2025.), kojima su povećana materijalna prava i unaprijeđen sustav za različite skupine korisnika. Pravobraniteljica u izvješću ističe kako i dalje postoji neravnomjerna raspodjela skrbi (majke dominantno koriste dopuste), dok majčinstvo ostaje jedan od glavnih uzroka diskriminacije žena na tržištu rada

Potrebno je dodatno poticati uključivanje očeva i svakako ojačati zaštitu trudnica, posebno onih zaposlenih na određeno vrijeme.

U 2025. godini zabilježen je porast korištenja roditeljskih i očinskih dopusta među očevima:

 - roditeljski dopust koristilo je 4,52% očeva, što je najviše od 2020. i porast u odnosu na 2024.

 - korištenje neprenosivog dijela roditeljskog dopusta poraslo je za 56,7%, a korisnici su u više od 97% slučajeva muškarci

 - očinski dopust koristilo je 19.597 osoba, što je povećanje od 22,14%

Unatoč rastu, očevi i dalje znatno češće koriste očinski dopust (kratkotrajan), nego roditeljski dopust (dugotrajniji). Pozitivni trendovi povezuju se s izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (2025.), kojima su poboljšana materijalna prava i položaj korisnika.


Pritužbe na ostvarivanje prava na zaštitu zdravlja trudnih radnica

Tijekom izvještajnog razdoblja zabilježen je povećan broj pritužbi vezanih uz otežano ostvarivanje prava na dopust trudnih odgojiteljica u dječjim vrtićima, na što je još 2023. upozorila Udruga SIDRO – odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću.

Udruga Sidro i dalje prati ostvarivanje ovoga prava, i u slučajevima gdje se ono ne ostvaruje sukladno zakonima, redovito komunicira s Uredom pravobraniteljice. U 2025., posebice krajem te godine, intenzivirali su se predmeti u kojima poslodavci pronalaze nove načine opiranja zakonskoj obvezi koja odgojiteljicama jamči pravo na dopust trudne radnice. S tim u vezi redovito smo se obraćali Pravobraniteljici, koja je u okviru svojih ovlasti, u vrlo kratkom roku postupala prema poslodavcima.

Pravobraniteljica je postupala u više slučajeva, uputila preporuke vrtićima i osnivačima, te je u većini slučajeva dopust naknadno odobren. Uz Pravobraniteljicu, Udruga Sidro redovito se obraćala i nadležnim nadzornim tijelima, čime je potaknuta međuinstitucionalna suradnja i evidentno uspješnije i brže rješavanje problema. Nažalost, značajan broj trudnih radnica nije uspio dočekati ostvarivanje ovoga prava, ponajviše zbog snažnog otpora pojedinih poslodavaca.

Ključni problem je neujednačena praksa, vidljiva kroz različita mišljenja liječnika medicine rada i neujednačeno postupanje poslodavaca. Iako je pravo na dopust zakonski jasno, njegova primjena u praksi nije dosljedna. S obzirom da su odgojiteljice gotovo isključivo žene, problem ima izraženu rodnu dimenziju.

Pravobraniteljica je stoga uputila preporuke nadležnim tijelima, zatražila hitno ujednačavanje prakse, predložila izradu jasnih smjernica i protokola.

Dodali bismo, iz pozicije prakse, kako unatoč vrlo jasnom stavu sva četiri uključena ministarstva, izmjenama HZZO smjernica koje smo potaknuli u 2024. godini, praksa i dalje još uvijek značajno neujednačena. Štoviše, posljednjih mjeseci uočavamo porast pojave novih načina da se ospori ovo pravo trudnih radnica, što nam donosi nova iscrpljivanja, višestruka postupanja po istom predmetu, dokazivanja i nove odgode rješavanja pojedinačnih slučajeva, pri čemu je evidentan i porast odustajanja radnica da se izbore za ovo zajamčeno pravo.


2. Odgoj i obrazovanje


Pravobraniteljica ističe da je obrazovni sustav ključan za promicanje ravnopravnosti spolova. Aktivnosti su uključivale edukacije i projekte za suzbijanje stereotipa, kao i jačanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti među djecom i mladima.

Uočeni problemi odnose se na prisutnost rodnih stereotipa u obrazovanju i medijima, nedovoljnu sustavnu integraciju rodne ravnopravnosti u kurikulum, potrebu za kontinuiranom edukacijom nastavnika i institucija.


3. Rani i predškolski odgoj

Iako u sažetku ovog izvješća nema opsežnog zasebnog poglavlja, ključni naglasci odnose se na važnost dostupnosti i razvoja sustava ranog i predškolskog odgoja i njegovu ulogu u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života te smanjenju rodne nejednakosti na tržištu rada.

Problemi i izazovi svakako su nedostatna dostupnost vrtića u nekim sredinama i nejednak pristup uslugama skrbi za djecu. To posebno pogađa žene jer one češće preuzimaju brigu o djeci i imaju značajno više ograničen pristup tržištu rada.


4. Opći zaključci za ova područja

Napredak postoji, ali je spor i neujednačen. Ključni izazovi svakako su rodna podjela skrbi za djecu, diskriminacija povezana s majčinstvom, nedovoljna institucionalna podrška (vrtići, fleksibilni rad).

Pravobraniteljica naglašava potrebu za jačanjem javnih politika obiteljske skrbi, boljom dostupnošću predškolskih ustanova i aktivnim uključivanjem muškaraca u roditeljstvo.


5. Roditeljska skrb

Pravobraniteljica ističe da je i dalje prisutna neravnomjerna raspodjela roditeljske skrbi nakon razvoda ili prekida zajednice:

- majke u većini slučajeva ostaju primarni skrbnici djece

- očevi rjeđe ostvaruju ravnopravnu uključenost u svakodnevnu skrb

Uočeni su problemi u praksi i odnose se na dugotrajne sudske postupke vezane uz skrbništvo, nedovoljnu primjenu načela zajedničke roditeljske skrbi i nedovoljnu podršku roditeljima u konfliktnim razvodima. Posebno se naglašava potreba zaštite najboljeg interesa djeteta, kao i zaštita djece u situacijama obiteljskog nasilja.

Pravobraniteljica upozorava na potrebu bolje edukacije stručnjaka (socijalni radnici, suci), te važnost individualnog pristupa svakom slučaju, bez rodnih stereotipa.

Preporuke:

jačati sustav obiteljskih i socijalnih usluga

poticati ravnopravno roditeljstvo (uključivanje oba roditelja)

unaprijediti rad institucija kako bi postupci bili brži, učinkovitiji i usmjereni na dobrobit djeteta

Uz ove preporuke pravobraniteljice, Udruga Sidro dodala bi kako pitanja jednakosti i rodne ravnopravnosti nedovoljno otvaramo u sustavu RPOO. Opći dojam javnosti ostaje jednak onom prije 50-tak godina, smatrajući kako u sustavu u kojem pretežito rade žene, problemi nisu dovoljno ozbiljni. No u tome evidentno društvo zapostavlja onaj mali ali ne i zanemariv postotak muškaraca koji u sustavu rade, tihi, gotovo neprimjetni. Čini se kako sustav koji bi se na prvoj stepenici obrazovanja morao prvi boriti protiv rodno uvjetovane diskriminacije, u svojoj suštini jest duboko diskriminirajući, i što je još opasnije, i dalje nije osposobljen prepoznati sve vrste diskriminacije koje se u njemu mogu pronaći.


linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram