Prvi i jedini standard zanimanja
ODGOJITELJ DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI
upisan u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Svibanj 2023. pamtit ćemo po važnom događaju, koji je kako se čini, prošao pomalo nezapaženo, kako u javnosti, tako nažalost i unutar same struke. Stoga smo zamolili dr.sc. Jasnu Krstović, savjetnicu rektorice Sveučilišta u Rijeci, jednu od istaknutih stručnjakinja zaslužnih za mnoge važne i pozitivne promjene u području Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO), da nam približi i pojasni, što se to točno dogodilo i zašto je to važno.
Zanimanja[1] ODGOJITELJ DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI upisan je u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) 15. svibnja 2023. na prijedlog Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. To je prvi i jedini standard u RPOO i vrijedi do 31.8.2028. Nakon toga moguće je predlagati izmjene standarda ili napraviti novi.

Što je to standard zanimanja i čemu služi?

Standard zanimanja je dokument u kojem su jasno iskazani ključni poslovi koje pojedinac obavlja u jednom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje. Dogovara se među svim relevantnim dionicima na tržištu rada (poslodavcima, stručnjacima u praksi i slično), i daje odgovor na pitanje kakav nam stručnjak treba za rad s djecom rane i predškolske dobi u predškolskim ustanovama? Jednostavnije rečeno, ovaj se standard fokusira na ono što odgojitelj radi, kako će to raditi, i koliko dobro će to raditi. Jednom kad je standardiziran, odnosno kad je upisan u Registar postaje obvezatan dokument za sve koji na bilo koji način dolaze u kontakt s tim zanimanjem.

Zašto je važan standard zanimanja?

Zanimanje je skup poslova i radnih mjesta koji su svojim sadržajem i vrstom organizacijski toliko srodni i međusobno povezani da ih obavlja jedan izvršitelj koji posjeduje odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještine. U državnoj statistici zanimanje podrazumijeva posao (radno mjesto) što ga obavlja osoba radi stjecanja sredstava za život. ZANIMANJE ODGOJITELJ.

Dokument se sastoji od nužnih i osnovnih sadržaja o ovom zanimanju i definira slijedeće[2] :

1 obvezna norma, mjera, kvaliteta koju je uspostavlja neko tijelo.
2 https://hko.srce.hr/registar/standard-zanimanja/detalji/484
1. Razinu HKO[3] - razina 6 - sveučilišni preddiplomski studiji; stručni preddiplomski studiji[4]

2. Opis zanimanja ili skupa kompetencija : Odgojitelji rade u dječjim vrtićima na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi djece od navršenih šest mjeseci do polaska u osnovnu školu. Odgojitelj provodi odgojno-obrazovni program rada koji donose osnivači dječjeg vrtića (jedinice lokalne uprave i samouprave, domaće fizičke i pravne osobe i Vlada Republike Hrvatske). Suglasnost za taj program daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Uz redoviti program odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi, u dječjem se vrtiću ostvaruju i posebni (specijalizirani) programi za djecu s teškoćama u razvoju, za darovitu djecu te za djecu pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica i manjina, kao i specijalizirani predškolski programi učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja. U specijalizirane predškolske programe ulazi i tzv. program predškole.

3. Uvjeti rada: Odgojitelj djece rane i predškolske dobi / odgojiteljica djece rane i predškolske dobi posao obavlja u prostorijama dječjeg vrtića/zatvorenom, na vanjskom prostoru dječjeg vrtića, kao i raznim javnim vanjskim prostorima (izletišta, dječji parkovi...). Broj djece s kojima radi može varirati od 8 do 25 i ovisi o vrsti grupe (dobna skupina, "mala škola", poludnevni ili cjelodnevni program i sl.), a utvrđen je Državnim pedagoškim standardom. Odgajatelj djece rane i predškolske dobi / odgajateljica djece rane i predškolske dobi preuzima cjelovitu brigu o djetetu za vrijeme njegova boravka u dječjem vrtiću, a to podrazumijeva kontinuiranu usmjerenost na pojedino dijete i grupu u cjelini, dinamičnost provođenja različitih aktivnosti, komunikaciju na individualnoj i grupnoj razini i sl.

4. Skupove kompetencija (9)
- osnove psihološkog i pedagoškog razvoja djeteta
- kurikulum RPOO
- kreiranje poticaja i aktivnosti u RPOO
- poticanje i praćenje razvoja djeteta
- inkluzivni odgoj i obrazovanje
- pedagoška i ostala dokumentacija u RPOO
- komunikacijske vještine i timski rad
- osobni i profesionalni razvoj
- zaštita zdravlja i dobrobiti djece

5. Ključne poslove odgajatelja (10)
- sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i programa rada i kurikuluma dječjeg vrtića i predškole
- planiranje i pripremanje neposrednog odgojno - obrazovnog rada s djecom
- pripremanje i osmišljavanje poticaja, aktivnosti te okruženja za odgojno obrazovni rad
- realiziranje odgojno-obrazovnog procesa kroz neposredni rad te individualni i grupni pristup
- realiziranje posebnih odgojno-obrazovnih programa
- vođenje propisane pedagoške dokumentacije
- suradnja i profesionalna komunikacija s roditeljima, radnim kolegama i ostalim dionicima
- provođenje plana osobnog stručnog osposobljavanja i usavršavanja
- vrednovanje i samovrednovanje vlastitog rada i rada ustanove
- briga za sigurnost i dobrobiti djece

Na osnovu izrađenog standarda zanimanja izrađuje se standard kvalifikacije kojim se definiraju ishodi učenja koje pojedinac mora steći da bi mogao obavljati ključne poslove odgojitelj djece rane i predškolske dobi i steći tu kvalifikaciju. Dokazuju se diplomom. Oni su osnova za izradu studijskih programa kojima se obrazuju stručnjaci za navedeno zanimanje.

standardi zanimanja - standard kvalifikacije - studijski program

Za sada u registar nije upisan nijedan standard kvalifikacija. Njih također prijavljuju fakulteti koji izvode studijske programe RPOO[5]. Kad se to dogodi, vrijedi isti princip kao i za standard zanimanja. Dakle, prilikom izrade ili izmjena studijskih programa očekuje se da oni budu usklađeni sa standardima kvalifikacija, a ovi naravno sa standardom zanimanja.

3 Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Sadrži 10 razina, od 1. koju čini osnovno obrazovanje do 8. razine, poslijediplomski znanstveni magistarski studiji; poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji;
4 UFRI je napravio i standard zanimanja za odgojitelja 7.razine HKO (magistri RPOO) ali taj nije upisan u Registar
5 Učiteljski fakultet u Rijeci je izradio standard kvalifikacije ali još nije prijavljen za upis u Registar
Zašto je važno imati standard kvalifikacija?

Kvalifikacija se može steći na različitim obrazovnim ustanovama, kroz različite obrazovne programe. Danas se u RH odgojitelji obrazuju na Učiteljskim fakultetima, Filozofskom fakultetu, na sveučilišnim Odjelima i Fakultetu odgojno-obrazovnih znanosti i te institucije imaju dosta različite studijske programe. Kad se u Registar upiše standard kvalifikacije za zanimanje odgojitelj djece RPOO njime će biti propisani ishodi učenja koje kvalifikacije moraju imati i koje svi studijski programi moraju poštivati.

I na kraju, zašto je važno imati standard zanimanja?

- zato što je zanimanje odgojitelj standardizirano na način da se jasno određuju poslovi koje obavlja i koja znanja, sposobnosti i vještine mora steći da bi u tom zanimanju mogao raditi,
- zato što su standardizirani uvjeti rada u kojima se zanimanje ostvaruje,
- zato što je određena razina obrazovanja koja je potrebna za njegovo obavljanje.

Tako standardizirano zanimanje obveza je za sve one koji se na bilo koji način njime bave. U traženju odgovora na pitanje tko je i što radi hrvatski odgojitelj, u standardu zanimanja nalazi se odgovor kojeg se moraju svi pridržavati bez odstupanja i bez proizvoljnosti.

Nadajmo se da će proces izrade svih standarda biti brži nego što je do sada. Bilo bi jako dobro da se čim prije upiše standard zanimanja odgojitelja na 7. razini HKO ( magistar RPOO) jer je u tom pogledu još puno nedorečenosti i prijepora.
Isto važi i za standard kvalifikacija. Da je on upisan, mnoge stvari bi bile jasnije. Znatno bi se ublažile velike razlike među studijskim programima koje rezultiraju isto takvim razlikama u postignutim ishodima učenja. Nadalje, u kontekstu nedavnih izmjena našeg Zakona uvođenjem mogućnosti zapošljavanja osoba koje su završile učiteljski studij, standard kvalifikacija bio bi ključni element kojim bi se razriješio prijepor oko načina na koji učitelji mogu stjecati kvalifikaciju odgajatelja.
Još je nešto važno. Postavljanje kvalifikacije na određenu razinu HKO-a omogućava povezivanje razina kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj s razinama Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) što omogućava prepoznatljivost kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj na hrvatskom i europskom tržištu rada. Na taj način, hrvatski odgojitelj dobiva svojevrsnu „univerzalnu putovnicu“ u svijet rada u EU jer je upravo putem ovog standarda vidljivo tko je, koje poslove obavlja i koje su mu kompetencije za to potrebne.

Zahvaljujemo dr.sc. Jasni Krstović na ovom razgovoru i pojašnjenjima, kao i na njenom iznimnom trudu i naporu da se zanimanje odgojitelj djece rane i predškolske dobi postavi na razinu vrednovanja koja joj u društvu, obzirom na važnu ulogu u odgoju i obrazovanju najmlađih, i pripada. Zahvale i čestitke upućujemo i Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, na izradi prijedloga Standarda, te njegovom upisu u Registar.

DR.SC. Jasna Krstović; izvor: UNIRI
info@udruga-sidro.hr
Copyright © Udruga Sidro
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram