Ovo pravo proizlazi iz Zakona o radu, članak 31., koji obvezuje poslodavca da trudnoj radnici koja radi na poslovima koji predstavljaju ugrozu za njeno zdravlje ili život odnosno zdravlje ili život djeteta, osigura na određeno potrebno vrijeme obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati odgovarajuće radno mjesto, u skladu s obrazovanjem i zvanjem radnice, radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom. Taj propis je Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, članak 24. i 25. - pravo na dopust uz naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem stječe pravo na ovaj dopust, na teret poslodavca.

Ova prava definira i Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust radnice koja doji dijete, u svome članku 7.

     Radnica koja ostvaruje ovo pravo, ima pravo koristiti zaštitu od štetnosti utjecaja radnog mjesta na kojemu radi i to od trenutka kada svog poslodavca obavijesti o svojem stanju trudnoće. Trudna radnica dužna je u roku od 30 dana od kada obavijesti poslodavca o trudnoći, dostaviti potvrdu od izabranog liječnika ginekologa o svojoj trudnoći. Pravo na korištenje dopusta ima od prvog sljedećeg dana nakon što poslodavac nije osigurao njeno raspoređivanje na odgovarajuće poslove, sve do dana stjecanja prava na rodiljni dopust.

Poslodavac je obvezan odluku o zahtjevu trudne radnice donijeti u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva radnice. Ako u tom razdoblju ne donese odluku (pisanu), smatra se da je poslodavac radnici priznao pravo od idućeg dana nakon što istekne taj rok. U roku od osam dana od donošenja odluke, poslodavac je dužan tu odluku dostaviti trudnoj radnici te nadležnoj ustrojstvenoj jedinici HZZO.

Pravo trudne radnice na zaštitu od štetnih utjecaja na radnome mjestu donosi i Zakon o zaštiti na radu, Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i radnice koja doji te Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada

Procjenu rizika na radnome mjestu provode specijalisti zaštite na radu i specijalisti liječnici medicine rada, vodeći se Pravilnikom o izradi procjene rizika. Ocjenu o rizicima i ocjenu o tome koji su poslovi za radnicu odgovarajući, donosi liječnik specijalist medicine rada, na preporuku specijalista ginekologije, te odlučuje o potrebi zaštite trudne radnice (Zakon o zaštiti na radu, čl. 39.) Prema dokumentaciji koju smo prikupili, evidentno je kako su različita tumačenja različitih specijalista medicine rada u različitim gradovima i ustanovama. Stoga je važno istaknuti pravni okvir koji potvrđuje kako su trudnice na poslovima odgojitelja djece ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima izložene štetnim uvjetima za zdravlje trudne radnice i potrebno ih je zaštititi.

Prema Pravilniku o izradi procjene rizika i Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i radnice koja doji, svi specijalisti medicine rada dužni su postupati ujednačeno, odnosno jednako kada je riječ o trudnim radnicama na istim poslovima, u ovom slučaju poslovima odgojitelja u dječjim vrtićima.

U prilog tome govore i dokumenti ''Praktična smjernica za provođenje medicinskih pregleda radnika'', ''Smjernice za procjenu rizika za sigurnost i zdravlje trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica koje doje'', istaknuta na stranicama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kao i Direktiva Vijeća 92/85/EEZ. O važnoj ulozi specijalista medicine rada govore i mnogi stručni članci i radovi, a mi ćemo izdvojiti rad specijalistice medicine rada, Azra Huršidić-Radulović, ''Procjena rizika za trudne radnice i uloga specijalista medicine rada'' (https://hrcak.srce.hr/file/227892), u kojem ističe kako je Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i radnice koja doji zapravo prenesena Direktiva vijeća 92/85/EEZ, s izmjenom u 2014/27/EU, i njome Republika Hrvatska nastavlja stalnu brigu za trudnice i majke u zaštiti na radu u našoj zemlji.

O ulozi medicine rada u dječjim vrtićima piše i stručnjakinja zaštite na radu, Nada Puceković, ing.sig., Sigurnost 60 (3) 293-295 (2018), gdje navodi kako preko 90% radnika u dječjim vrtićima redovito ide na specijalističke preglede u ordinacije medicine rada prema Pravilniku o radnim mjestima s posebnim uvjetima rada. Konkretnije, navodi kako se manji dio radnika zaposlen u računovodstvu i tajništvu upućuje na kontrolu vida po osnovi Pravilnika o zaštiti zdravlja i sigurnosti pri radu s računalom, a odgojitelji, spremačice, servirke, pralje, krojačice obavljaju preglede prema članku 3. točka 56. Pravilnika o radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, zbog neprekidnog kontakta sa zaraženim osobama (djecom) i predmetima (posteljina, igračke, fekalije i izlučevine), kao i prema članku 3. točki 16. istog Pravilnika zbog fizičkog opterećenja. Dodatno, domari, vozači i ložači, obavljaju preglede prema točki 19. ovoga Pravilnika…

Nesporno je dakle kako postoje propisi prema kojima ovi poslovi spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada, što potvrđuje upravo činjenica da se radnike zaposlene na tim poslovima, redovito mora upućivati na liječničke preglede na medicinu rada. Kada govorimo o trudnim radnicama, za poslove odgojitelja odnosno poslove iz toče 16. ovoga Pravilnika, trudnoća je kontraindikacija za obavljanje tih poslova, a prema odredbama točke 56. Pravilnika, nužno je trudne radnice zaštititi od bioloških štetnosti. Jednostavnije rečeno, svaki poslodavac bi trudnicu odmah po saznanju o trudnoći morao uputiti na liječnički pregled u ugovorenu ordinaciju medicine rada, kako bi se utvrdila njena privremena radna nesposobnost upravo zbog te kontraindikacije, jasno navedene u Pravilniku. No poslodavci ne samo da to ne čine, već otežavaju ili u potpunosti onemogućavaju zaštitu trudnih radnica na radnom mjestu odgojitelja. Obzirom na ono što se sada događa u praksi, pitamo se, postoji li uopće briga za trudne radnice u Hrvatskoj!?

Neprihvatljivo da se ovo jasno definirano pravo na sigurnost i zaštitu trudnih radnica, stopira na pojedinačnim, neujednačenim i ponekad samovoljnim odlukama specijaliste medicine rada. Mnogi stručnjaci medicine rada postupaju ispravno, no velik je broj onih koji donose mišljenja kako nema potrebe za zaštitom trudnih radnica. Izliku za ovu raznolikost u mišljenjima specijalista medicine rada nije opravdano tražiti u opisima radnih mjesta dostavljenih im od pojedinih dječjih vrtića, niti iz opisa u pojedinim procjenama rizika na poslovima odgojitelja koja izrađuju neke privatne tvrtke kako bi se zadovoljila forma, poslodavcima nametnuta zakonskim propisima. Takvi opisi radnog mjesta ukazuju već na prvi pogled da su učinjeni nestručno, nepotpuno i neistinito, jer se u njima nalaze tvrdnje kako odgojitelj ne podiže teret, ne radi u nefiziološkom položaju, ne radi u bučnom okruženju, nije izložen čučanju, klečanju, sagibanju, sjedenju na malim stolicama, dugotrajnom stajanju, što je svima jasna neistina. S druge strane, ispravni opisi radnog mjesta kojih nema malo, dokazuju kako postoje i oni koji ispravno i odgovorno rade svoj posao. Jasno je kako ni ovdje nema ujednačenosti sustava, iako svi odgojitelji rade isti posao u istim ili gotovo istim uvjetima. Već sama različitost opisa radnog mjesta, uvjeta i poslova odgojitelja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima, jasno pokazuje neuređenost ovog područja i potrebu da se bez odgode uskladi opis poslova odgojitelja u smislu fizičkih i psihičkih napora te izloženosti istim štetnim uvjetima na radnome mjestu, kako bi svi specijalisti medicine rada mogli postupati ujednačeno.

Nesporno je kako su trudne radnice na poslovima odgojitelja u ustanovama ranog i predškolskog odgoja izložene štetnostima i naporima iz Priloga I. Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i radnice koja doji:

A. Štetnosti i napori

1. Fizikalne štetnosti i fizički napori koji mogu prouzrokovati lezije fetusa i/ili mogu izazvati odvajanje posteljice a posebno zbog:

a) Izloženosti udarcima, pokretima
- razne aktivnosti djece učestalo dovode do udaraca, sudaranja, do potrebe za naglim pokretima, često upravo u cilju izbjegavanja udaraca i naleta djeteta/djece)

b) Rukovanje teškim teretima
- svakodnevno višekratno podizanje djece i težih predmeta,

- pomicanje tereta i namještaja, granje, povlačenje,

- spuštanje i podizanje dječjih krevetića (nije rijetkost!)

c) Izloženost štetnom utjecaju buke
- skupine od 20 do 30 djece u prostoru od 30-50 metara kvadratnih neizbježno proizvode buku
….

g) pokreta i položaja tijela, kretanja pri radu, psihičkog i fizičkog umora i ostalih fizičkih opterećenja vezanih uz aktivnosti radnice
- nefiziološki položaj tijela, položaj tijela usmjeren na visinu djeteta

- čučanje, klečanje, saginjanje,

- sjedenje na podu, sjedenje na malim dječjim stolicama, sjedenje za dječjim stolovima prilikom hranjenja djece,

- iznimna koncentracija tijekom čitavog vremena neposrednog rada u skupini, nužnost praćenja i uočavanja svakog djeteta i njegovih aktivnosti u svakom trenutku,

- iznimno veliko emocionalno i psihičko naprezanje, velika odgovornost za svako dijete, njegovo zdravlje i cjelovit razvoj,

- rad sa strankama odnosno svakodnevna suradnja s roditeljima koja podrazumijeva dostupnost i spremnost na odgovore

Prema popisu štetnosti iz Priloga II. Pravilnika, trudne radnice moraju se zaštititi od:

A) Trudne radnice

1. Štetnosti

a) Biološke štetnosti

- toksoplazma,

- virus rubeole (U okruženju dječjeg vrtića trudna radnica neizbježno je izložena čestim virusnim i/ili bakterijskim infekcijama koje kod djece izazivaju razne dječje bolesti, koje nedvojbeno mogu biti štetan utjecaj i rizik za zdravlje trudne radnice i njenog djeteta.

U Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 3/84) u točkama 16. i 56. (prema kojima se provode redoviti obvezni liječnički pregledi odgojitelja!!) jasno se navodi:

16. Poslovi koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje

(poslovi koji zahtijevaju ručno dizanje ili nošenje tereta težih od 25 kg za muškarce i težih od 15 kg za žene; poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkim i u prisilnim položajima tijela)

a) Posebni uvjeti radnika:
1. dob života (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina;
2. spol (kontraindikacije): žena za vrijeme trudnoće;
3. zdravstveno stanje (kontraindikacije):
- kronične bolesti kardiovaskularnog i respiratornog sustava; bolesti lokomotornog sustava sa smanjenom funkcijom kralježnice; deformiteti grudnog koša, zdjelice i ekstremiteta uz smanjenu funkciju; izraženi varikozni sindrom; kronični kolitis; hernije; kronične bolesti jetre i bubrega; teže endokrine bolesti; bolesti metabolizma; bolesti centralnog živčanog sustava; izražena kratkovidnost (miopija alta) i izražena slabovidnost (ambliopija); glaukom;

b) Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca

56. Poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima

(poslovi pri kojima su radnici izloženi uzročnicima zarazne žutice, tuberkuloze humanog ili bovinog tipa, salmonelama, brucelama, uzročnicima ornitoza, leptospiroze, antraksa, erizipeloida, tularemije, Q-groznice, rabijesa i dr.; poslovi u centrima za kroničnu dijalizu, stanicama za transfuziju krvi, operativnim traktovima, bankama organa i materijala za transplataciju, prosekturama, odjelima za zarazne bolesti, dijagnostičkim laboratorijima, odjelima za dječje bolesti, dječjim jaslicama i vrtićima, jedinicama za liječenje tuberkuloze, praonicama zaraženog rublja, veterinarskim stanicama, stajama za uzgoj laboratorijskih životinja; pri eksperimentiranju sa zaraženim životinjama u stočarstvu i klaonicama; poslovi čuvara i tehnički poslovi u zoološkim vrtovima; transport životinja i mesa; uzgoj peradi i golubova; poslovi čišćenja i sl.)

a) Posebni uvjeti radnika:
1. dob života (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina;
2. zdravstveno stanje (kontraindikacije):
- kronične bolesti i stanja koja smanjuju obrambene sposobnosti organizma, dekompenzirana šećerna bolest,
- kronične bolesti dišnih organa, kronične bolesti jetre i bubrega.

b) Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.


Odgojitelji su dužni svakih 24 mjeseca obaviti liječnički pregled na medicini rada, na koji ih obvezno šalje poslodavac. Prema Zakonu o zaštiti na radu, čl. 36. poslodavac ne smije dopustiti rad radniku koji nema liječničko uvjerenje da je sposoban za obavljanje toga rada. Ovdje nije riječ o pregledu pri izradi ili produženju sanitarne knjižice, što je također obveza odgojitelja, no prema drugim propisima, po uputnici poslodavca i u ovlaštenoj epidemiološkoj službi, s rokovima svakih 6 ili 12 mjeseci.

Prema Pravilniku o polovima s posebnim uvjetima rada, pregledi koji se obavljaju u rokovima kako je propisano, a pregledi od točke 1. do točke 19., uključujući i nama relevantnu točku 16., provode se na trošak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ukoliko poslodavac redovito i prije isteka uvjerenja odgojitelje šalje na obvezan liječnički pregled po osnovi točke 16. Pravilnika, nema dodatan trošak.


Sukladno svim pozitivnim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj, trudne odgojiteljice imaju pravo na sigurnost i zaštitu od štetnih utjecaja na radnome mjestu, one rade na poslovima s posebnim uvjetima rada i to mora biti jasno naznačeno u procjeni rizika svake predškolske ustanove. Izrada procjene rizika obveza je svakog poslodavca, i ukoliko propusti izraditi takav dokument, ili izradi dokument koji ne odgovara rizicima na mjestu rada i u vezi s radom, ili ne odgovara postojećim rizicima na mjestu rada i u vezi s radom, poslodavca će se kazniti zakonom propisanom kaznom.

Poslodavci se ne mogu pozivati na procjene rizika izrađene od tvrtki ovlaštenih za zaštitu na radu prema onome što poslodavac sam navodi kao rizik odnosno nepostojanje istoga. Takve procjene naručuje i plaća poslodavac, često ne prikazujući stvarne činjenice i rizike na radnome mjestu. Ako rizika nema, tada nema ni potrebe da se radnike šalje na liječničke preglede. No radnike se ipak šalje na liječničke preglede jer tako propisuju zakoni, a kada radnik po istoj osnovi pokuša ostvariti svoja prava kao što to sada pokušavaju trudne radnice, tada rizik odjednom nestaje. Pozivamo sve poslodavce, ravnatelje i osnivače dječjih vrtića da ispravno i cjelovito poštuju propise, i omoguće zaštitu trudnih radnica.

Pozivamo i sve specijaliste medicine rada da promisle prije nego odbiju trudnu radnicu koja traži zaštitu, da propitaju jesu li uputnice koje im šalju poslodavci ispravno i točno ispunjene.

Jesu li poslodavci i stručnjaci medicine rada spremni biti odgovorni za štetne posljedice po zdravlje majke i djeteta, jesu li tu odgovornost spremni preuzeti u zemlji koja demografski propada?

1. Kod izabranog liječnika ginekologa obaviti pregled i zatražiti potvrdu o trudnoći

Ovo pravo mogu ostvariti sve trudnice s urednom i zdravom trudnoćom. Trudnice koje već imaju otvoreno bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, moguće će imati teškoće pri ostvarivanju ovoga prava. Vrlo česta pojava je da ginekolozi, svjesni rizika i štetnih utjecaja za radnicu i dijete na poslovima odgojitelja, otvore komplikacije u trudnoći iako za to moguće nema ozbiljnog medicinskog razloga. To nije potrebno kada se radi o urednoj trudnoći, jer postoji pravo trudne radnice na dopust, koje je nažalost malo poznato i ginekolozima i poslodavcima, kao i samim radnicama.

2. Obavijestiti poslodavca o trudnoći i zatražiti da poslodavac uputi radnicu na nadležnu medicinu rada, radi ostvarivanja prava na zaštitu od štetnih utjecaja na radnom mjestu.  

Važno je da poslodavac izda uputnicu za nadležnu medicinu rada i s ispravno navedenim razlogom zašto se radnica upućuje na pregled, jer se samoinicijativni pregledi na medicini rada koje mogu pokrenuti same radnice, ne priznaju. Razlog koji poslodavac treba navesti na uputnici trudnoj radnici je pregled radi ostvarivanja prava na zaštitu majke i djeteta od štetnih utjecaja na radnom mjestu prema čl. 31. Zakona o radu i člancima 24. i 25. Zakona o pravu na rodiljne i roditeljske potpore. Nakon pregleda, na kojem i sama radnica treba istaknuti zašto je upućena na pregled, stručno povjerenstvo medicine rada izdaje mišljenje i šalje ga poslodavcu (vrtiću), a u mišljenju se navodi nesposobnost za rad u određenom razdoblju (trajanja trudnoće). Na temelju toga mišljenja, radnica piše zahtjev poslodavcu.

3. Napisati i predati (urudžbirati) Zahtjev poslodavcu za korištenjem prava iz članka 24. i 25. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. 

Uz Zahtjev priložiti potvrdu o trudnoći i mišljenje medicine rada. Unutar 8 dana od dana predaje tog Zahtjeva, poslodavac mora donijeti odluku. Ukoliko poslodavac ne odgovori pisanom odlukom, deveti dan smatra se da je odobrio korištenje ovoga prava. Zahtjev obvezno urudžbirati – dva istovjetna primjerka, jedan ostaje poslodavcu, drugi, s potpisanim primitkom od strane poslodavca, zadržava radnica.

4. Pravo na žalbu. 

U slučaju da poslodavac donese odluku o osiguravanju zamjenskog radnog mjesta za odgojiteljicu, ono mora biti u skladu s njenim obrazovanjem i poslovima na kojima radi, a plaća ne smije biti manja od one koju prima na radnom mjestu odgojitelja. Sukladno propisima oba Zakona koja uređuju ovo pravo, poslodavci nemaju predviđena zamjenska radna mjesta na kojima odgojitelj ne bi bio izložen riziku štetnih utjecaja po zdravlje majke i djeteta. U slučaju da poslodavac ponudi u Odluci neko mjesto koje nije u skladu sa znanjem, kompetencijama, obrazovanjem i radnim iskustvom odgojiteljice, podnosi se Žalba na Odluku poslodavca. 

Zakonska regulativa temelja korištenja ovoga prava:

ZOR, čl. 31.

(1) Trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac je dužan za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o radu kojim će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

(2) U sporu između poslodavca i radnice samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuđeni poslovi u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odgovarajući.

(3) Ako poslodavac nije u mogućnosti postupiti na način propisan stavkom 1. ovoga članka, radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom.

(4) Prestankom korištenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak iz stavka 1. ovoga članka te radnica nastavlja obavljati poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.

(5) Dodatak ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka, ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

ZAKON O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA– ODJELJAK H – STANKA ZA DOJENJE I DOPUST TRUDNE RADNICE ILI DOPUST RADNICE KOJA JE RODILA ILI DOPUST RADNICE KOJA DOJI DIJETE

Članak 24.

(1) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete, koja radi na poslovima koji su štetni za njezino zdravlje i/ili zdravlje djeteta koje doji, ostvaruje pravo na zaštitu od štetnosti utjecaja poslova radnog mjesta na kojemu radi, sukladno propisima o radu i propisima o zaštiti na radu, od trenutka izvješćivanja poslodavca o svojem stanju trudnoće ili početku rada nakon korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta i/ili o dojenju djeteta.

(2) Trudna radnica dužna je u roku od 30 dana od dana obavijesti poslodavcu o svojem stanju trudnoće dostaviti poslodavcu potvrdu izabranog doktora zdravstvene zaštite žena iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o svojoj trudnoći.

(3) Zaposlena majka koja koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust dužna je 30 dana prije početka rada dostaviti poslodavcu rodni list za dijete po čijem rođenju ima status radnice koja je rodila, a ako doji dijete, u istom roku, dostaviti poslodavcu pisanu potvrdu izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o dojenju djeteta.

(4) Ako trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete radi na poslovima koji su štetni za njezino zdravlje ili zdravlje djeteta koje doji, ima pravo na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, uz naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem stječe pravo na ovaj dopust, na teret poslodavca, pod uvjetima iz ovoga Zakona.

(5) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete ima pravo dopust iz stavka 4. ovoga članka koristiti od prvoga sljedećeg dana nakon dana kad je prema općem propisu o radu i propisima o zaštiti na radu utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje trudne radnice ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života ili do dana s kojim je nadležno tijelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaštite na radu ili prilagodbom uvjeta rada otklonio štetne uvjete rada za njezino zdravlje, dojenje ili zdravlje djeteta koje doji ili ako je osigurao njezino raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.

(6) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću tijekom trudnoće, u razdoblju do godine dana života djeteta, odnosno u razdoblju dok doji dijete, pod uvjetom da predoči potvrdu nadležnog izabranog doktora zdravstvene zaštite žena iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o svojoj trudnoći ili potvrdu izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o dojenju djeteta ili potvrdu izabranog doktora specijalista medicine rada iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, kojom se potvrđuje da je to nužno za sigurnost i zdravlje trudne radnice ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete odnosno za sigurnost i zdravlje djeteta.

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

Glava 5., Obveze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada

Članak 36.

(1) Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka, odnosno posebnim propisom za te poslove.
(2) Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogućeg utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika.
(3) Poslodavac je obvezan radnika koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ponovno uputiti na pregled prije isteka roka utvrđenog propisom iz stavka 6. ovoga članka ili kada to ocijeni specijalist medicine rada.
(4) Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako ga ponovno ne uputi na pregled u roku u kojem je to bio obvezan učiniti ili ako radnik odbije pristupiti pregledu na koji ga je uputio.
(5) Na izdvojenim mjestima rada u smislu općeg propisa o radu ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.
(6) Ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje poslove s posebnim uvjetima rada i uvjete koje moraju ispunjavati radnici koji obavljaju te poslove.

Glava 6., Posebno osjetljive skupine radnika

Članak 37.

(1) Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu su maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti.
(2) Radi provedbe posebne zaštite na radu, poslodavac je obvezan u procjeni rizika naznačiti poslove koji su potencijalno rizični za posebno osjetljive skupine radnika iz stavka 1. ovoga članka.

Posebna zaštita na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i koje doje

Članak 39.

(1) Poslodavac je obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica koje doje, radi zaštite od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva i oporavak od trudnoće i poroda.
(2) Trudna radnica i radnica koja doji ne smije obavljati poslove utvrđene pravilnikom iz članka 45. stavka 5. ovoga Zakona.
(3) Radi zaštite od rizika kojima ne smiju biti izložene, poslodavac je obvezan radnicama iz stavka 1. ovoga članka:
1) prilagoditi uvjete i organizaciju radnog vremena, radi uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje
2) osigurati mogućnost obavljanja drugih odgovarajućih poslova, odnosno rad na drugom mjestu rada, ako prilagodbe nisu tehnički izvedive, odnosno opravdane na poslovima ili mjestu rada koje su obavljale, odnosno na kojima su radile prije trudnoće ili poroda.
(4) Prilagodba uvjeta, organizacija radnog vremena te promjena mjesta rada ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnicama iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Ako nije moguće osigurati posebnu zaštitu na radu, radnice iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na dopust uz naknadu plaće u skladu s posebnim propisom.
(6) Ocjenu o rizicima koji bi mogli štetno utjecati na sigurnost i zdravlje trudnih radnica, odnosno na plod te na sigurnost i zdravlje radnica koje su nedavno rodile, kao i ocjenu o tome koji su poslovi za njih odgovarajući, daje specijalist medicine rada na prijedlog specijalista ginekologije, odnosno porodništva, na temelju procjene rizika.
(7) Ocjenu o rizicima koji bi mogli štetno utjecati na sigurnost i zdravlje djeteta koje doji radnica, kao i ocjenu o tome koji su poslovi za nju odgovarajući, daje specijalist medicine rada na prijedlog specijalista pedijatra, odnosno izabranog liječnika obiteljske medicine, na temelju procjene rizika.


PRAVILNIK O UVJETIMA I POSTUPKU OSTVARIVANJA PRAVA NA STANKU ZA DOJENJE DJETETA, PRAVA NA DOPUST TRUDNE RADNICE, PRAVA NA DOPUST RADNICE KOJA JE RODILA I PRAVA NA DOPUST RADNICE KOJA DOJI DIJETE
Članak 7.

(1) Trudna radnica, radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete ostvaruje pravo na dopust na temelju odluke poslodavca donesene na osnovi njezinog pisanog zahtjeva i potvrde specijalista ginekologa da je trudna odnosno da je rodila, specijalista pedijatra da doji dijete, te mišljenja doktora specijalista medicine rada o poslovima koji su štetni za zdravlje trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za dijete koje doji.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je obvezan donijeti u roku od 8 dana od dana zaprimanja zahtjeva, a ako poslodavac u navedenom roku ne donese odluku, smatrat će se da je to pravo priznao od idućeg dana nakon što je taj rok istekao.

(3) Pravo na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete s pravom na naknadu plaće, priznaje se trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete, s danom donošenja akta iz stavka 1. ovoga članka, a traje do dana s kojim je nadležno tijelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaštite na radu ili prilagodbom uvjeta rada otklonio štetne uvjete rada po njezino zdravlje, dojenje ili zdravlje djeteta koje doji ili ako joj je, prema propisima o radu i zaštiti na radu, osigurao obavljanje drugih odgovarajućih poslova, odnosno do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života.

(4) Naknada plaće iz stavka 3. ovoga članka isplaćuje se u visini prosječne plaće isplaćene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se stječe pravo na dopust trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete.

(5) Prava utvrđena odlukom iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju se putem i na teret sredstava poslodavca.

(6) Odluku iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je obvezan dostaviti trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete te nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 8 dana od dana donošenja.

PREDLOŽAK ZAHTJEVA ZA KORIŠTENJE DOPUSTA TRUDNE RADNICE

Ime i prezime
Adresa
OIB
Kontakt telefon i e-mail


Naziv poslodavca
Adresa
n/p ravnatelj/ica


U _____________, dana ___________



Predmet: Zahtjev za korištenjem dopusta trudne radnice temeljem prava iz ZOR-a i ZRRP-a


Poštovani,


Temeljem Zakona o radu, članak 31. i Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama, članak 24. i 25., podnosim zahtjev za ostvarivanje prava na dopust trudne radnice.

U privitku dostavljam potvrdu o trudnoći, izdanu dana __________ od izabranog liječnika ginekologa (ime i adresa), te mišljenje Medicine rada o privremenoj nesposobnosti za rad, s ciljem ostvarivanja prava na zaštitu majke i djeteta od štetnih utjecaja obavljanja poslova na radnom mjestu odgojiteljice.

Sukladno ZRRP, čl. 24. i 25. te Pravilniku o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust radnice koja doji dijete, čl. 7., molim Vašu Odluku u roku od 8 (osam) dana.


S poštovanjem,


__________________________________
ime i prezime radnice i vlastoručni potpis


NAPOMENA: Zahtjev urudžbirati kod poslodavca (dva primjerka, jedan s potvrdom primitka ostaje radnici)